Japansko-srpski i srpsko-japanski
rečnik je objavio beogradski Zavod za udžbenike i nastavna sredstva krajem 2003 godine. Promovisan je kao delo od izuzetnog značaja za proučavanje
japanskog jezika ali njegova vrednost je više simbolična i odnosi se pre na jačanje kulturnih veza sa Japanom nego na jačanje znanja japanskog jezika u Srbiji. Tako je i promocija
rečnika bila lepo osmišljena i veoma dobro ispraćena od strane medija, ali, iako je to doprinelo širenju već razvijenog mita o jakoj katedri za
japanski kod nas, ne može se reći da su studenti Filološkog fakulteta dobili udžbenik koji zaslužuju..
Ova knjiga predstavlja pre pomoćno sredstvo nego osnovni instrument, i njome se mogu služiti uglavnom brucoši, oni koji se tek upoznaju sa japanskim jezikom, ili oni kojima treba letimično konsultovanje prilikom čitanja jednostavnih tekstova.
Sastoji iz tri dela: Japansko-srpskog rečnika, Srpsko-japanskog rečnika i Kratke gramatike japanskog jezika. Sadrži oko 6000 odrednica koje su predstavljene tako što je (u Japansko-srpskom rečniku) data reč napisana hiraganom, zatim kanđijem, izgovor, vrsta reči, eventualna rečca uz koju najčešće ide, i značenje na srpskom jeziku. Npr:
きまり 決まり kimari im. pravilo
Reči su poređane po redosledu japanskih fonetskih pisama hiragana i katakana, odnosno po azbučnom redosledu. Kratka gramatika je umetnuta između dva rečnika i jedino se u ovom delu mogu naći rečenični primeri, doduše tek nekoliko njih koji ilustruju glagolska vremena i druge gramatičke i sintaksičke odnose. Upravo ovo i jeste zamerka rečničkim delovima knjige: primeri za upotrebu reči u kontekstu ne postoje, tako da se prepušta čitaocu da izabere reč koja najbolje odgovara originalnom pojmu, što uopšte nije lako kad , recimo, imate ovakav izbor:
vezati sv. i nsv. 結ぶ musubu, 結わえる juvaeru, 縛る šibaru, 繋ぐcunagu
Sirotom čitaocu ostaje samo da pogađa na kakvo se vezivanje misli: ono bukvalno (npr. konopcem) ili metaforičko ( npr. emocionalno) ili nešto sasvim treće (vezivanje u smislu “prebaciti telefonsku vezu” itd.).
Dakle, bilo je vreme da se pojavi jap-srp i srp-jap rečnik i sve pohvale za izdavački poduhvat! Međutim, professor Jamasaki- Vukelić, kao i njegova supruga, ipak su u Srbiji već oko trideset godina, a to je period dovoljno dug da se prikupi leksikografsko znanje i građa za jedan obimniji i sadržajniji rečnik nego što je ovaj.
Više kritika o Japansko-srpski i srpsko-japanski rečnik