Lem se rodio 1921. godine u Lavovu. Posle drugog svetskog rata studirao je medicinu na Jagelonjskom univerzitetu u Krakovu, mada se, kako je tvrdio u intervjuima, uvek zanimao za tehniku.
Kao student radio je kao asistent na Naučnom konzervatorijumu u Krakovu. Pisao je tada recenzije za naučne knjige iz brojnih oblasti, što je obogatilo njegovu erudiciju i proširilo njegova naučna interesovanja. debitovao je naučnofantastičnim romanom Čovek sa Marsa 1946. godine. Nije to kvalitetna knjiga, ali se u njoj jasno vidi potencijal autora (knjiga se nadovezuje na Velsov Rat svetova). Njegovo dalje bogato stvaralaštvo teško da može da se klasifikuje. Moguće je ipak u njoj pronaći nekoliko glavnih tokova. Najraniji i najsiromašniji
tok čine ne fantastična dela, medju kojima se izdvajaju Bolnica promene (u žanru tzv. intelektualnih obračuna) i Visoki Zamak (autobigrafski eseji). Glavi i najpoznatiji tok ipak čine dela iz oblasti naučne fantastike, kao što je odličan ciklus o pilotu Pirksu (gde Lem, kao i većina kvalitetnih pisaca često prelazi granice žanra). U jedno intervjuu priznao je da od maldosti čita dela Grabinjskog, Uminjskog, verna i Velsa - uticaj tih autora je jasno vidljiv u njegovom stvaralaštvu. Ako ranim delima (Astronauti, Magelanov oblak)
koja povezuju svemirsak istraživanja sa elementima socijalne utopije, možemo da prebacimo izvesnu stereotipnost, u kasnijim delima pogađa nas težina intelektualne problematike primenjena na Lemovu fabulu, impozantaj opseg naučnog znanja kao i neizmerno bogatstvo mašte i smisao za humor. Filozofska problematika Lemovih dela odnosi se pre svega na mogućnosti i granice ljudskog saznanja (Eden, Istraga, Nepobedivi, Glas gospodara, Katar, kao i fenomenalni Solaris). Treći tok je takozvana naučn-fantastična groteska, koja se razvija u dva pravca: jedan od njih sadrži priče bliske filozofkoj noveli u prosvetiteljskom stilu (Zvezdani dnevnici) dok se drugi odnosi na Bajke robota, Ciberijadu i nekoliko televizijskih emisija. Još jedan tok započela je
knjiga Savršena praznina koja sadrži prikaze nikada ne napisanih knjiga. Autor Solarisa ima u svojoj biografiji i zbirke rasprava koje direktno iznose njegovo znanje u oblasti nauke i filozofije (Summa tehnologiae, Dijalozi, Filozofija slučaja) a objavio je i knjigu prikaza naučno-fantastičnih dela iz svetske književnosti. Pred kraj šezdesetih goodina, dolazi do izražaja Lemov spoznajni skepticizam. Novela Pacov u lavirintu dokazuje d je dijalog sa drugom civilizacijom nemoguć jer partneri ostaju zatvoreni u različitiom sferama intelektualne spoznaje i emocionalnih doživljaja, koje definišu kulturni činioci.
Više kratkih pregleda o Stanislav Lem