Odlikaš gimnazijalac Ivan Bakran(16) ubio se skokom sa 20. kata zgrade u Novom Zagrebu! Dvojica prijatelja objesili
se na grani šljive u Rakitovici kod Donjeg Miholjca! Vidjevši tu dvostruku tragediju u dnevniku, iste večeri pucao si je u glavu iz automatske puške Dragan Oštrić(29) iz Pridrage kraj Zadra! Sredinom sječnja beživotno tijelo Anite Malenice(30) pronađeno je splitskoj gradskoj luci! Građevinski poduzetnik Davor Cepetić zbog pritiska kamatara ubio se u parku u Radićevoj ulici u Zagrebu! Ugostitelj Dario Petranović(48) prerezao si je žile na Valentinovo u baraci lokala 'Garbage City' na Jakuševcu! Zbog prekida romantične veze s djevojkom maloljetni A.Z. pucao si je u glavu iz lovačke puške nedaleko napuštenih kuća kod Vrgorca! Odlikašica Ivana Kolobarić(19) iz Slavonskog Broda bacila se na tračnice jurećeg vlaka!...
Ovo su tek samo neki od naslova stravičnih samoubojstava po crnim kronikama o kojima je potom na veliko pričala zgrožena javnost. Nakon nekog vremena rasprave će utihnuti, a ljudi će se i dalje, kako to obično biva, nastaviti ubijati u tišini.
U Hrvatskoj se od 1995. do 2005. godine ubilo 9518 ljudi što je oko 850-tinjak osoba godišnje. Na svako izvršeno samoubojstvo dolazi osam pokušaja, a kojih je u posljednjem desetljeću bilo čak 3737. Na svakog tko pokuša samoubojstvo postoje još tri osobe koje o suicidu barem razmišljaju ili ga, pak, planiraju. Situacija se u posljednjih 50 godina u Hrvatskoj drastično promijenila. Nakon Drugog svjetskog rata bili smo zemlja sa srednje visokom stopom rasta samoubojstava, dok smo u 90-ima obilježeni kao zemlja s relativno visokom stopom suicida. Najčešći način samoubojstva u Lijepoj našoj je vješanje na koje se odlučuje između 40 i 50 posto samoubojica. Drugi 'trend' kod samoubojica je pucanje iz vatrenog oružja. Ne misleći pritom na slučajne prolaznike, prošle godine sa visokih zgrada metropole bacilo se je 37 osoba od čega 18 žena. MUP-ove statistike evidentirale su i 21 trovanje, 18 bacanja pod jureće vlakove i 26 utapanja u hladnim vodama.
Suicid je nažalost jedan od najpogrešnije shvaćenih ljudskih postupaka. Većina doživljava suicidalne ljude kao umno poremećene osobe, koje se hoće ubiti jer su 'izgubile razum pa ne znaju što čine'. Dio javnosti ih, pak, doživljava kao 'kukavice'. Ono što čovjeka navodi na želju za smrću nije vidljivo golim okom pa okolina često ne zna da je osobu nešto mučilo. A kad se smrt dogodi, reakcije ljudi su neprimjerene: poput čuđenja ("pa zašto je to učinio, a bio je tako dobar i miran mladić?!") ili pak prezira i osude ("sigurno je bila luda!"). Javnost misli da je suicid problem samo onda ako je izvršen, kao i da je problem riješen ako se čovjeka spriječi u tom naumu. Stručnjaci za suicidalnost smatraju da približno 65 posto samoubojica 'otpada' na depresivne osobe, zatim 30 posto na razne oblike anksioznosti (tjeskoba, zabrinutost, strah), a ostatak na osobe koje pate od neizdrživih bolova. No, u sredinama poput Hrvatske konzervativna okolina ne priznaje duševne boli kao ozbiljne ili opravdane 'razloge' za traženje medicinske pomoći. Pokušaji "samoliječenja" psihičkih tegoba uz pomoć alkohola, nikotina, opijata, kockanja ili nasilja nailaze na znatno veće razumijevanje okoline nego uzimanje psihijatrijskih lijekova, a pogotovo odlazak na terapiju kod psihijatra. Razmislite sami na koga biste čudnije gledali - na susjeda ili kolegu koji puno pije, ili na onog za kojeg doznate da ide na psihoterapiju ili uzima antidepresiv?! Ukratko, i dalje će se jedni ubijati, a drugi čuditi i osuđivati.
Prema procjenama svjetske zdravstvene organizacija (WHO) do 2020. godine samoubojstvo uzrokovano depresijom biti će drugi najčešći uzrok smrtnosti u industrijskim zemljama. Računa se da u svakom trenutku depresiju ima oko tri posto stanovništva bilo koje zemlje, a da tijekom života oko 15 posto građana doživi barem jednu depresivnu epizodu.
POZNATE SAMOUBOJICE:
Adolf Hitler,
Kleopatra,
Vincent Van Gogh,
Ernest Hemingway,
Marilyn Monroe,
Jan Palach,
Virginia Wolf,
novinar Kevin Carter, Sergei Yesenin...
- Muškarci se četiri puta češće ubijaju od žena
- Žene pokušavaju suicid tri puta češće od muškaraca i sklonije su trovanju, skoku s visine, bacanju u rijeku te pod vlak, dok muškarci pokazuju veću sklonost da to učine u šumi, na polju pa čak i na radnom mjestu
- Omjer muškaraca i žena je 3 : 1
- Na svaki izvršeni suicid dolazi osam pokušaja samoubojstava
- U Hrvatskoj broj suicida godišnje varira između 900 i 1000
- Rastavljeni se ubijaju češće nego oženjeni ili samci
- Samoubojice su najčešće ambivalentni oko smrti; 2/3 onih koji su pokušali, ne pokušavaju više
- U raznim dijelovima svijeta, različite su sklonosti – u SAD najviše muškaraca se ubije vatrenim oružjem, dok je kod nas još uvijek vješanje na prvom mjestu
- Suicid je treći uzrok smrti kod mladih od 15 do 24 godina, a šesti uzrok smrti kod djece od 5 do 14 godina
- Samoubojstva kod ratnih veterana dvostruko su češća. U Hrvatskoj je od 1991. do 2004. godine 1503 branitelja oboljelih od PTSP-a počinilo samoubojstvo.
- Pretpostavlja se da je oko 15 posto prometnih nezgoda sa smrtnim ishodom ustvari bilo samoubojstvo
- Niti jedna smrt ne ostavlja toliko poslijedica na obitelj kao samoubojstvo