Za manje od dve godine svetska populacija dostići sedam milijardi ljudi, što je brojka koja nameće nove izazove u pogledu
proizvodnje hrane, zdravstva i obrazovanja. Najveća
stopa priraštaja je u nerazvijenim zemljama, naročito među najsiromašnijim segmentima populacije.U ovom periodu, svet dobija milijardu stanovnika svakih 12 godina. U subsaharskoj Africi, stope rođenja su visoke, a stopa smrtnosti se smanjuje. Kampanje protiv bolesti kao što su virus HIV i sida ili malarija pokazuju rezultate. Prema novom izveštaju, Afrika će dobiti milijardu stanovnika u narednih 40 godina.Prema današnjoj stopi rađanja, žene u Nigeru rađaju u proseku 7,4 dece. Osamdeset odsto svetske dece već živi u Africi i Aziji. Ovom velikom neproduktivnom segmentu populacije, potrebne su usluge, škole, bolnice i na posletku i zaposlenje. U Africi samo 10 odsto dece završi srednju školu. Samo jedan procenat ode na fakultet. Sa druge strane, razvijene zemlje imaju manju stopu priraštaja. Evropa i Azija imaju najmanju. Tajvan ima najmanju stopu priraštaja na svetu, u proseku jedno dete po ženi. Visoko obrazovanje i migracija u gradove su faktori koji utiču na malu stopu priraštaja. Indija će prevazići Kinu i postati zemlja sa najvećim brojem stanovnika na svetu .
Proizvodnja hrane je i dalje izazov.Polovina populacije nerazvijenih zemalja živi u uslovima koje Svetska banka definiše kao ekstremno siromaštvo, to jest sa manje od dva dolara dnevno. A to je grupa koja brže raste. Demografi se slažu da će rast populacije, naročito u Africi, podstaći migracije u urbana područja. Kao rezultat, gradovi će postati veći, teški za upravljanje, sa velikim džepovima siromaštva i divljih naselja.